Predlažem da ovdje postate vijesti iz svemira, misije u svemiru, itd.

Evo, da ja probijem led :

30.12.2004 15:27
Večernji list



Posljednji skriveni kutak Sunčeva sustava, Saturnov satelit Titan, trebao bi već sredinom siječnja otkriti svoje tajne europskoj sondi Huygens. Titan je jedini satelit u Sunčevu sustavu sa značajnom atmosferom i jedino tijelo, osim Zemlje, s atmosferom u kojoj prevladava dušik. Titanova je atmosfera čak 10 puta deblja od Zemljine i stvara oko 60 posto veći pritisak na površini. Temperatura od 180 Celzijevih stupnjeva ispod ništice ne ostavlja nam previše nade da bismo tamo mogli naći život, no astronomi smatraju da su uvjeti na Titanu vrlo slični onima u kojima je prije četiri milijarde godina nastao život na Zemlji. Prvi kontakt Huygensa s Titanovom atmosferom očekuje se 14. siječnja oko 10 sati. Na visini od oko 160 kilometara sonda će odbaciti svoj toplinski štiti, razviti padobran te početi ispitivati atmosferu. Podaci će se kontinuirano slati prema Cassiniju, koji će u to vrijeme prolaziti na oko 60.000 kilometara od Titana. Dva do dva i pol sata nakon prvog kontakta s atmosferom, Huygens će dotaknuti površinu. Astronomi su do dolaska Cassinija do Saturnova sustava bili uvjereni da će na Titanu naći velike oceane metana ili etana, no prve snimke Titana nisu otkrile ništa više od svijetlih i tamnih područja. Oko pola sata nakon što se spusti Huygens, Cassini će okrenuti svoju antenu i primljene podatke proslijediti prema Zemlji.

Pogled u srce kometa
Siječanj uzbuđenja donosi i astronomima s druge strane Atlantika. NASA-ina letjelica Deep Impact (Žestoki udar) kreće 12. siječnja na put prema kometu Tempel 1, gdje će stići 4. srpnja 2005. Ona u svemir nosi bakreni projektil mase 372 kilograma, koji će brzinom od 10,2 km/s (37.000 km/h) udariti u površinu kometa. Energija udara bit će jednaka eksploziji 4,8 tona TNT-a, a nitko sa sigurnošću ne može reći kakve će biti posljedice za šest kilometara dugačak komet. Prema većini modela, na kometu će nastati krater dubine nekoliko desetaka metara i promjera nekoliko stotina metara, no moglo bi se dogoditi i da projektil probije komet. Matična letjelica ima nešto manje od 14 minuta da s udaljenosti od oko 500 kilometara snimi cijeli proces prije nego što se udalji. Projektil je također opremljen kamerom, koja će snimati komet sve do udara.

Astronomi komete smatraju pravim fosilima, čije bi istraživanje pomoglo otkriti tajne iz vremena nastanka Sunčeva sustava. Stvaranjem umjetnog kratera nakratko će zaviriti u srce kometa i ukrasti neke od njihovih najbolje čuvanih tajni. Promatranje udara omogućit će i određivanje mehaničkih svojstava kometa, što je od neprocjenjive važnosti za uspješno skretanje potencijalno opasnog kometa. Napadnemo li jedan takav komet razornim projektilom, moglo bi doći ne do skretanja kometa s putanje, nego do njegova raspada, nakon čega bi bilo nemoguće pohvatati sve njegove krhotine i pojedinačno ih skrenuti s putanje. Usto, velik broj manjih krhotina napravio bi štetu po mnogo većoj površini Zemlje nego jedan veliki komad.

Solarno jedro
U ožujku ili travnju očekuje nas lansiranje prvog solarnog jedra u povijesti, radikalno novog načina putovanja svemirom. Letjelica Cosmos 1, projekt američke nevladine udruge Planetary Society, u orbitu će podignuti preuređena interkontinentalna raketa Volna, lansirana iz ruske nuklearne podmornice. Fotoni, čestice Sunčeva svjetla, svojim će odbijanjem od osam 15-metarskih trokutastih jedara gurati letjelicu u željenu smjeru. Mnogi astronomi smatraju da će upravo solarna jedra jednog dana odvesti čovječanstvo izvan Sunčeva sustava, na put prema dalekim zvijezdama. Lako je moguće da ćete i sami moći svjedočiti ovom pokusu jer će osam velikih jedara, obasjanih Sunčevom svjetlošću, sjajiti kao pun Mjesec!

Povratak space shutllea
Godina 2005. trebala bi donijeti i povratak space shuttlea. NASA trenutačno raspolaže s tri raketoplana koji nisu letjeli od nesreće Columbije 1. veljače 2003. Povratak space shuttlea već je nekoliko puta odgađan, a trenutačni plan predviđa lansiranje raketoplana Discovery 12. svibnja 2005., te još dva leta do kraja godine. No, upitno je hoće li NASA uspjeti na vrijeme zakrpati sve sigurnosne rupe otkrivene nakon nesreće Columbije.

Misije na Mars i Veneru
U drugoj polovici godine na međuplanetno putovanje kreću i dva planetna orbitera NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) i europski Venus Express. Marsov orbiter bit će najveća letjelica ikad postavljena u orbitu oko Marsa, a Venus Express prva misija na Veneru od 1994. godine. Obje će letjelice stići na svoja odredišta sredinom 2006.

NASA: Nova otkrića oko Urana

Američki astronomi otkrili su dva nova prstena i dva nova satelita oko Urana, džinovske planete Sunčevog sistema, saopćili su predstavnici NASA-e.
Pomoću kosmičkog teleksopa "Hubble" utvrđeno je, pored toga, da su u posljednjih desetak godina poznati sateliti Urana izmijenili orbitu, što je veoma neobična pojava, prenijela je agencija Itar-Tass.

Sve te činjenice, po ocjeni stručnjaka, znače da Uran ima gusti, promjenljivi i vjerovatno dinamički nestabilan sistem okretanja oko planete kosmičkih tijela.

Prema mišljenju naučnika nova otkrića dokazuju da je sistem satelita i prstenova Urana dosta mlad. Astronomi su utvrdili da Uran sada ima 13 prstenova, znatno više od drugih planeta Sunčevog sištema.

Dva nova prstena imaju veoma nisku gustinu i održavaju se na račun materije koju dobivaju s površine novootkrivenih satelita, čija orbita prolazi koz prstenove.

Što se tiče promjene orbite ranije poznatih satelita, to po mišljenju naučnika znači da će kroz nekoliko miliona godina ta tijela početi da se sudaraju.

Uran je prečnika 51.500 kilometara i nalazi se na rastojanju od Sunca od 3,2 milijardi kilometara. On pored Jupitera, Saturna i Neptuna predstavlja džinovsku planetu.

FENA
23/12/2005 20:54

Tek sada, uz pomoć velikih teleskopa, upoznajemo naš Sunčev sustav. Što nas još čeka tamo u tim velikim hladnim prostranstvima svemira?

Otkriven novi planet sličan Zemlji
Santiago, Čile, 26.01.2006. 07:31

Planet prozvan OGLE-2005-BGL-390 Lb nalikuje Zemlji po veličini i kemijskom sastavu, a od nas je udaljen oko 20.000 svjetlosnih godina.



Skupina astronoma je pomoću mreže teleskopa raspoređenih po cijeloj Zemlji otkrila novi planet sličan Zemlji, objavila je danas Europska južna zvjezdarnica (ESO) iz svog sjedišta u Santiagu.

Novi planet je prozvan OGLE-2005-BGL-390 Lb i okreće se u orbiti oko crvene zvijezde pet puta manje od Sunca. Od nas je udaljen oko 20.000 svjetlosnih godina i nalazi se nedaleko središta Mliječne staze. Planet nalikuje Zemlji po veličini i kemijskom sastavu, rekao je Stephane Brillant, francuski astronom iz ESO-a.

"Po masi, planet je bliži Zemlji od bilo kojeg planeta i građen je od stijena što ih čini sličnima", rekao je Brillant. Planet OGLE nalazi se tri puta dalje od svoje zvijezde nego Zemlja od Sunca i treba mu 10 godina da se okrene oko nje. Temperatura na njegovoj površini iznosi oko - 220 Celzijevih stupnjeva.

(Hina/AFP)

NASA prvi put objavila sliku Zemlje snimljene s Marsa

Američka svemirska agencija NASA, 23. ožujka 2003. godine je po prvi puta objavila snimke Zemlje, snimljene s Marsa. U trenutku snimanja, naš planet je od Marsa bio udaljen 138 milijuna kilometara. Na prvoj fotografiji našega planeta, Zemlja se s Marsa vidi kao malena plava točka, a da fotografija bude još atraktivnija, u blizini Zemlje vidi se i njezin prirodni satelit – Mjesec!
MSSS - Malin Space Science Systems, tvrtka koja je posebnom metodom obradila fotografiju, tako je dobro obavila svoj posao da se na fotografiji mogu raspoznati oblaci iznad središnjeg i istočnog dijela SAD-a, sjevernog dijela Južne Amerike te dijelovi Srednje Amerike i Meksičkog zaljeva. Ovu fotografiju je 8. svibnja snimila NASA-ina letjelica Mars Global Surveyor kružeći oko Crvenog planeta...

Napisao: Danijel Reponj

Na Marsu zabilježene sizmičke aktivnosti
Los Angeles, 21. rujna 2005.

Klima na Marsu pokazuje trend zatopljenja, a nedavne bi snimke mogle biti prvi dokazi seizmicke aktivnosti na tom planetu.
Novi procjepi, koji nisu postojali na snimkama prije tri godine, pojavili su se na fotografijama marsovskih pjescanih dina koje je nedavno snimila sve mirska letjelica Mars Global Surveyor, lansirana prije osam godina.
Mars nam se ukazuje kao puno aktivniji, dinamicniji planet nego sto smo dosad pretpostavljali, rekao je Michael Meyer, voditelj NASA-inog programa Mars Exploration.
Njegov kolega Michael Malin rekao je da Mars ima topliju unutrasnjost nego se dosad smatralo, a moguce je i da u dubinama Marsa postoje podrucja na kojima bi se mogao razviti zivot.

Hina/Reuters

Pronađen gigantski planet

Astronomi su pronašli planet dvaput veći od Jupitera, najvećeg planeta našeg Sunčevog sustava, izjavili su znanstvenici sa sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu.



Planet je, kako su pojasnili, od Zemlje udaljen 15 tisuća svjetlosnih godina, što ga čini jednim od najudaljenijih ikad otkrivenih.

U priopćenju sveučilišta Auckland kaže se da je znanstvena studija u kojoj se opisuje cijeli događaj, koju su potpisale 33 osobe iz 11 zemalja, predana časopisu American Astrophysical Journal.

Profesor Phil Yock s Tehničkog fakulteta tog sveučilišta rekao je da je otkriće plod udruženih napora amaterskih promatrača zvijezda i profesionalnih astronoma u nekoliko zemalja.

IskonInternet, 24.5.2005.

NASA-in teleskop snimio rađanje 100.000 zvijezda
Los Angeles, 1. lipnja 2005.

Infracrvenim svemirskim teleskopom Spitzerom NASA je uhvatila radanje oko 100.000 zvijezda u golemom plinovitom oblaku koji okruzuje zvijezdu udaljenu od Zemlje 10.000 svjetlosnih godina.

NASA je objavila da su znanstvenici na temelju slika zakljucili da su radijacija i vjetrovi rastrgali oblak plina i prasine (nebulu) i stisnuli ih tako da su stvorene nove zvijezde.

Kamere Spitzera prodrle su prvi put kroz meduzvjezdane oblake i prikazale nove zvijezde koje se formiraju u obliku stupova prasine koja tece iz Eta Carine, jedne od najvecih zvijezda u nebuli.

Eta Carina rodena je iz Carine Nebule, golemog oblaka prasine i plina koji se proteze uzduz 200 svjetlosnih godina svemira u Mlijecnom putu, nasoj galaksiji.

Spitzer nam je pokazao da cijeli okolis vrvi od embrionskih zvijezda neslucenog broja, razlicite starosti i mase, rekao je znanstvenik Robert Gehrz.

Hina/Reuters

Ledeni, mali planet

Astronomski konzorcij otkrio je smrznutu loptu leda i kamenja 5,5 puta veću od Zemlje koja kruži oko središnjeg dijela naše galaktike. To je prvi iz nove klase hladnih, malih esktrasolarnih planeta.


Planet kruži oko crvenog patuljka, udaljenog oko 22.000 svjetlosnih godina od Sunca

Otkriće nazvano OGLE-2005-BLG-390Lb, udaljeno je 20.000 svjetlosnih godina od Zemlje i rezultat je tehnike nazvane efekt gravitacijske leće, koja se oslanja na sposobnost gravitacije da iskrivljuje svjetlost.

Promatranjem svjetlosti milijuna zvijezda odjednom, astronomi mogu reći kad jedna zvijezda prođe ispred svjetlije, ali udaljenije. Tada gravitacija iskrivljuje njihove svjetlosti onako kako bi to napravila optička leća.

Ako bliža, ili 'zvijezda-leća' ima planet i njega će obasjati svjetlost pozadinske zvijezde. Jedino tako astronomi mogu otkriti relativno male planete oko neke zvijezde.

Zahvaljujući kolebanju koje gravitacija uzrokuje na tim zvijezdama, uočeno je više od 170 vrućih Jupitera, masivnih, plinovitih tijela koje kruže jako blizu svojih zvijezda.

Astronomi iz OGLE-a (Optical Gravitational Lensing Experiment), međunarodne mreže teleskopa koja prati 170 milijuna zvijezda u središtu Mliječne staze, 11. srpnja prošle godine otkrili su zvijedu koja je počela jače svijetliti.

Astronomi iz projekta PLANET (Probing Lensing Anomalies NETwork) i MOA (Microlensing Observations in Astrophysics) su udružili snage i 9. kolovoza kombiniranim promatranjima iznad sporog zatamnjivanja otkrili malo, poludnevno svjetlucanje.

Astronomi, njih 73 iz triju suradničkih projekata, svoja su zapažanja o drugom promatranju efekta gravitacijske leće objavili u novom izdanju časopisa Nature.

Planet kruži oko male, bljedunjave zvijezde na udaljenosti koja je tri puta veća nego udaljenost Zemlje od Sunca pa je samim tim vjerojatno hladan kao Pluton. Da se nalazi u Sunčevom sustavu, nalazio bi se između Marsa i Jupitera.

Za razliku od vrućih Jupitera, koji prozuje oko svojih zvijezda u nekoliko dana i čija površinska temperatura doseže i nekoliko tisuća stupnjeva, na OGLE-2005-BLG-390Lb-u temperatura je oko -220°C i za puni krug oko zvijezde mu treba oko 10 godina.

Ovo otkriće ide u prilog teoriji da planeti manji od Neptuna dominiraju na udljanosti od 1 do 10 astronomskih jedinica njihovih zvijezda, kažu autori studije. To se poklapa s vodećom teorijom o formiranju planeta, prema kojoj najprije nastaju jezgre leda i stijena veličine nekoliko Zemlji, a tek nakon toga i uz ponešto 'sreće' nastaju plinoviti divovi poput Jupitera.

"Ovo je nevjerojatno uzbudljivo", kaže astronom Sara Seager iz Odjela za zemaljski magnetizam iz Carnegie instituta iz Washingtona.

"Otvaranjem novog prozora za nove 'super-Zemlje' (OGLE-2005-BLG-390Lb je najmanji do sada pronađeni egzoplanet), otvara se mogućnost da su takvi planeti uobičajeniji od brzovrtećih plinovitih lopti koji su postajali vijest zadnjih godina", kaže ona.

No, svi su ti pronađeni planeti osigurali svjetlu budućnost efektu gravitacijske leće, kao i potrazi za nastanjivim planetima veličine Zemlje izvan Sunčevog sutava.

Zanimljivo je da je među 73 istraživača iz 12 zemalja (od čega četiri žene) koji su sudjelovali u istraživanju bila i hrvatska znanstvenica, Riječanka Dijana Dominis (35).

"Novi planet otkrili smo uz pomoć mreže teleskopa raspoređenih po cijeloj Zemlji, koristeći tzv. efekt gravitacijske leće. Od za sada poznatih metoda za otkrivanje ekstrasolarnih planeta, jedino naša ima mogućnost otkriti planete poput Zemlje. Mislim da je samo pitanje vremena kada ćemo otkriti neki planet izvan Sunčeva sustava na kojem je moguć život", rekla je Dijana Dominis Jutarnjem listu.

Zvijezda Sjevernjača ima dva pratitelja



ASTRONOMI koji se služe teleskopom Hubble otkrili su da Sjevernjača, sjajna zvijezda koja na sjevernoj polutci pomaže u navigaciji, ima skrivenog pratitelja.

Astronomi sada posjeduju fotografski dokaz da zvijezda Polaris, kako se Sjevernjača službeno zove, ima dva stalna pratitelja.

Prvi, Polaris B, poznat je od 1780. godine i može ga se jednostavno vidjeti manjim teleskopom, dok je prisutnost drugog, Polarisa Ab, bilo teško otkriti zbog njegove velike blizine Sjevernjači i slabijeg sjaja.

Sjevernjača je divovska zvijezda 2.000 puta sjajnija od Sunca, dok je novi fotografirani pratitelj patuljasta zvijezda udaljena dvije milijarde milja od Sjevernjače, tvrde astronomi.

četvrtak, 12.1.2006 01:02
(HINA)

Astronomi uočili zvijezdu nalik Suncu sa svojim planetarnim sustavom



AMERIČKI astronomi uočili su oko zvijezde slične Suncu omotač sačinjen od krhotina planeta, prostor u kojem možda nastaju planeti slični Zemlji tijekom procesa koji bi mogao rasvijetliti tajnu nastanka Sunčeva sustava.

Čini se da zvijezda, udaljena 137 svjetlosnih godina, ima asteroidni plašt u kojem se sudaraju ostaci nekadašnjih planeta.

Kopneni planeti imaju stjenovitu površinu, za razliku od onih plinovitog sastava.

Znanstvenici procjenjuju da je zvijezda stara oko 30 milijuna godina, slično kao i Sunce oko kojeg su nastali planeti nalik Zemlji.

"Ovo je jedan od vrlo rijetkih svemirskih objekata tog tipa koji nam daje uvid u to kako je naš Sunčev sustav nekoć izgledao", izjavio je Dean Hines sa Instituta za svemirska istraživanja.

Služeći se teleskopom Spitzer, astronomi su u disku izmjerili temperaturu od minus 262 stupnja Fahrenheita, po čemu je on topliji od drugih sličnih diskova. Temperatura površine Sunca je između 5.000 i 7.000 stupnjeva Fahrenheita.

Drugi tim znanstvenika početkom godine otkrio je pomoću Spitzera asteroidni omotač oko zvijezde nalik Suncu stare dvije milijarde godina i udaljene 35 svjetlosnih godina.

četvrtak, 15.12.2005 08:53
(HINA)

Lansirana europska letjelica prema Veneri



EUROPSKA svemirska agencija (ESA) lansirala je u srijedu rano ujutro svoju prvu letjelicu prema Veneri, kako bi 1,2 tone teška sonda otkrila nove podatke o najbližem zemljinom planetarnom susjedu.

"Venera Express" je lansiran iz svemirskog centra Baikonur u Kazahstanu u 4,33 sata po srednoeuropskom vremenu (3,33 sata prema Greenwichu), nakon dvotjednog zakašnjenja prouzrokovanog tehničkim problemima na ruskom raketnom nosaču Soyuz.

Nakon 162 dana svemirskog putovanja sonda bi trebala doći do Venere u travnju 2006. i početi prikupljati podatke o planetu čija je prosječna temperatura na površini oko 470 stupnjeva Celzijusa.

Letjelica će provesti gotovo 500 dana krećući se po orbitalnoj elipsi između venerinih polova i provesti najopsežniju studiju o njenoj atmosferi.

Europska svemirska agencija očekuje da će ova misija "podići veo tajni" s planete nazvane po starogrčkoj božici ljubavi i ljepote. Znanstvenike iznad svega zanima zbog čega se Venera unatoč tolikom sličnostima sa Zemljom u posljednjih četiri milijarde godina toliko drugačije razvijala.

Venera Express je stajala oko 220 milijuna eura. Razvijena je na temelju letjelice Mars Express lansirane 2003., a samo je jedan od sedam instrumenata za istraživanje na njoj nov.

srijeda, 9.11.2005 06:53
(HINA)

SVEMIRSKI KOLONIJALIZAM Zemljin prirodni satelit postaje predmet opće utrke i otimačine svjetskih sila

Europsku svemirsku sondu Smart-1 trebala bi 8. studenoga, a najkasnije 15. studenoga, Mjesečeva gravitacija oteti Zemljinoj. Gotovo na 34. obljetnicu prvoga robota koji je plazio Mjesečevim krajolikom (sovjetski Lunohod 1) i punih 35 i pol godina poslije prvoga čovjeka na tlu nekog drugog svemirskoga tijela, taj događaj označava početak drugog, neusporedivo žešćeg stampeda prema Zemljinom jedinom prirodnom satelitu negoli je bila utrka prije 30 godina. Europa je osvajanju Mjeseca trenutačno bliže od SAD-a momčad astronauta Europske svemirske agecije već se uvježbava.

Zašto jurišaju
Sada slijedi pravi svemirski osvajački rat konkurenata, a ne saveznika. Na Mjesec, osim Europe, jurišaju SAD, Rusija, Kina, Japan, Indija, pa čak i Brazil! Mjesec je izvor ruda, mjesto proizodnje tehnologija kojima treba mala gravitacija i vakuum, te prirodna baza za daljnja osvajanja i kasniju kolonizaciju svemira. Ne dovede li UN u red današnje konkurente, kao što je uređeno da Antarktiku ne posjeduje nijedna država, Mjesec će postati predmet opće utrke i otimačine, pa i mogući uzrok rata!
Amerika se u godinu dana posve okrenula novim ciljevima: Mjesecu te osvajanju Marsa kao krajnjeg cilja. Na drugome mjestu znatno povećanoga NASA-ina proračuna je izgradnja "sustava presretanja opasnih nebeskih tijela", tj. plan stvaranja i podizanja razornog oružja u svemir za uništavanje asteroida, pri čemu Amerikanci i ne pomišljaju da bi, ono što bi trebala biti zaštita čovječanstva, podijelili s bilo kojim saveznikom! Prema Bushovu planu, NASA-i se za iduću godinu budžet upeterostručuje! Put na Mjesec Amerikanci namjeravaju otvoriti ponajprije poduzetnicima. Početak ostvarenja toga plana trebalo bi biti lansiranje NASA-ine sonde "Mjesečev izvidnički orbiter".

Mjesec su stručnjaci i vizionari još sredinom prošloga stoljeća doživljavali kao bazu čovječanstva za nastavak osvajanja svemira. Mnogi su stručnjaci očajavali što je početkom sedamdesetih zaustavljen razvoj ljudskih putovanja prema Mjesecu i dalje. To se opravdavalo "realnijim" ciljevima, orbitalnim postajama i višekratno iskoristivim letjelicama, a tumačen je bajkama o "zajedničkim naporima i suradnji čovječanstva na istraživanju svemira". Posljednja epizoda te priče jest nedovršena Međunarodna svemirska postaja, zajednički napor SAD-a, Rusije, EU, Japana i Kanade. Poslije katastrofe raketoplana Columbije u veljači 2003. godine, postaju na životu održavaju minimalne, dvočlane posade i potpuno zastarjeli i potplaćeni ruski svemirski program. A shuttle, prema najnovijim vijestima, neće poletjeti prije ljeta sljedeće godine jer su pred letjelicu stavljene nove, navodno sigurnosne zapreke. Koncept raketoplana s tolikim teretnim prostorom se istrošio: letjelica je i tehnički i strateški zastarjela. Zamisao o tome da je brod iskoristiv u više misija jeftiniji od raketa i kapsula za jednokratnu uporabu rasplinula se nad završnim računom: shuttle troši jednako, a sa svakim letom sve je nesigurniji. Katastrofa Challengera iz siječnja 1986. godine nikoga kao da nije poučila da ti svemirski brodovi iz godine u godinu nipošto neće postajati bolji. Stvarna uloga shuttlea bila je da u orbitu izbaci oružje za Reaganov, danas napušteni koncept orbitalnog rata.

Test hibernacije
Istodobno, prema planetima Sunčeva sustava, posebno prema Marsu, državne agencije iz godine u šalju sonde i robote koji detaljno istražuju i kartografiraju nebeska tijela. Prema susjednim planetima upućen je niz robota. Cijena im je iznimno niska, reda veličine opremljenog vojnog zrakoplova. Planovi koji su danas aktualni cijene se proračunima flote nosača aviona.
Europski Smart-1 iskušava i prvi motor na "besplatnu" energiju ulovljenoga Sunčeva zračenja. Te tehnologije bit će temelj kasnijih međuzvjezdanih putovanja s posadama u kojima se zalihe goriva mogu zamijeniti mnogo korisnijim teretom, a cijena misije je znatno niža. U programu Aurora Europljani na štakorima provjeravaju utjecaj duga hibernacijskog sna posade na višegodišnjim misijama kako bi na daleke svjetove putovali prvi europski astronauti.

Autor Miroslav Ambruš Kiš
Večernji list

Više o Xeni na hrvatskom...


Ako ste mislili da je Xena neka princeza ratnica, duboko ste se varali...

Xena je planet, nevjerojatno daleko, gotovo tri puta dalje od Sunca nego Pluton

Ledeni svijet na samim rubovima Sunčevog sustava nazvan Xena ima pravo nazivati se planet koliko i Pluton. Možda čak i više s obzirom da je 'deseti planet' značajno veći od devetog.


Astronomi su prvi put ugledali Xenu, poznatiju pod formalnijim imenom UB 313, 2003. godine, ali otkriće nije objavljeno sve do srpnja 2005. Do tada su već shvatili koliko je nevjerojatno udaljena – oko tri puta udaljenija od Sunca nego što je Pluton.

Iz njezine svjetline i udaljenosti astronomi su procijenili da mora biti mrvicu veća od Plutona – pretpostavljajući da, kao i Pluton, reflektira samo polovicu Sunčeve svjetlosti koja padne na nju.

Da bi preciznije izračunao Xeninu veličinu, Frank Bertoldi i njegovi kolege sa Sveučilišta u Bonnu mjerili su njenu svjetlost na valnoj duljini od 1,2 milimetra pomoću teleskopske mreže es u španjolskoj Sierra Nevadi. Xena emitira zračenje koje je posljedica zagrijavanja Sunca, tako da njezina svjetlina nije bila važana u tom mjerenju.

Količina zračenja govori da je Xena široka oko 3000 kilometara, odnosno da je 30% veća od Plutona.

"Ti su brojevi vrlo vjerojatni", kaže Mike Brown s Caltecha, čiji je tim otkrio udaljeno tijelo. "Znamo od prvog dana da je definitivno veća od Plutona."

No, Brown upozorava da je margina za pogrešku u ovim rezultatima prilično velika, oko 400 kilometara. On trenutno analizira nove slike Svemirskog teleskopa Hubble, koje mogu otkriti Xeninu veličinu u točnosti do 50 kilometara, i nada se da će uskoro objaviti svoje rezultate.

Na pitanje treba li Xena biti klasificirana kao planet, Bertoldi kaže: "Pluton je kulturološki poznat kao planet, zašto onda i to ne bismo nazvali planetom? Znanstvenici točno znaju o čemu se radi, zato o tome uopće ne treba raspravljati."

Više:
http://www.gps.caltech.edu/~mbrown/
http://www.astro.uni-bonn.de/~bertoldi/



IskonInternet
02.02.2006.